19. Vjerovanje u odredbu

19. Vjerovanje u odredbu



Ovaj hadis sadrzi sveobuhvatne savjete i opce principe, te se dotice najbitnijih stvari covjekovog zivota.

A) "Ihfezillahe jahfezk- Cuvaj Allaha, cuvat ce te."

Znacenje: cuvanje Nj granica (vjere), prava, naredbi i zabrana.

Gotovo identicno znacenje kao i "Iteqillah" , jer se radi o izvrsavanju vadziba i klonjenju harama. Primjeri hifza pomenuti u serijatskom tekstu:

a) Namaz - (Beqare, Mearidz, el-hadis: Ko cuva namaze, ima ahd sa Allahom da ga uvede u dzennet" - ima slabosti

b) Taharet - "Ne cuva abdest osim mumin" ( Ahmed, Ibn M.)

c) Zakletve-Ejmaneh (vise mjesta u Kuranu)

d) Jezik i Polni organ - ( H u kojem P garantuje dzenet onome ko ih sacuva)

e) Glava i stomak i ono sto je u njima- akida i halal hrana/opskrba (nemam serijatski tekst)

f) Din i iman- od strasti i subhi; smrt na imanu; te cuva ga od grijeha tako sto se Allah isprijeci izmedju njega i grijeha a da covjek to uopste ne osjeti; usmjerava ga ka hajru; oblikuje licnost; pomaze i podrzava;

autor: Cuvanje roba biva na 2 nacina:

* cuva njegov dunjaluk- porodicu, imetak,tijelo i zdravlje itd, cak i nakon smrti

Pr.1: Ko cuva Allaha u mladosti, On ga cuva u starosti(tijelo, razum..)

Seid b Musejib sinu: "povecacu N zbog tebe nadajuci se da zbog toga i ti budes sacuvan pa mu je citirao "ve kane ebuhuma saliha.."

Pr.2 : cuvanje od zivotinja- Hadis o Sefini r.a. i lavu

*Cuva njegovu vjeru i iman- od subhi i sehevata- sustina i najbitnije

Da li to znaci da osoba koja ima musibete ne cuva Allaha, i kako to dvoje pomiriti? Osnova je da je dunjaluk mjesto iskusenja, a najbitnije covjeku je da ga Allah sacuva od onoga sto mu upropastava vjeru.

Ibn Abbas u tefsiru djela ajeta "Allah je izmedju covjeka i nj.srca" - izmedju mumina i grijeha koji ga vodi u vatru.

H ukazuje na opste serikatsko pravilo: *El-Dzezau min dzinsi-l-amel*-nagrada je shodno vrsti djela (jer ti cuvas Allaha, On cuva tebe)


B) "Ihfezillahe tedzidhu emamek"

Mei'etillah- ne sa Svojim bicem kako tvrde novotari, nego sa nasrom

"SEDIDDUHU" - tj daje covjeku tevfika radi ono sa cim je Allah zadovoljan.

Primjeri Musa a.s. "Sa mnom je moj Gospodar,On ce me uputiti" i P i Ebu Bekra "sta mislis o dvojici, s kojim je Allah treci."

C) "Tearref ila Allahi fi reahi, jearifuke fi siddeh"

Kad rob izvrsava vadzibe i ostavlja harame u blagostanju, zatim upadne u belaje, Allah mu bude na pomoci. To se desava kada je osoba bliska Allahu,dovi i ibadeti Mu. "Onaj koga raduje da mu se Allah odazove u teskoci, neka poveca dovu u blagostanju" (Tirmizi)

Tefsir Saffat: 142-143 - Junus a.s. u blagostanju bio od musebiha, pa ga Allah izbavio iz utrobe ribe.

Obrnut primjer: Faraon- "Zar sad kazes da vjerujes"

D) "Ve iza se-elt fes-elillah"- misli se na dovu

*Mesela trazenja pomoci od ljudi u onome u cemu mogu pomoci*

1. Osnova dozvola- P imao sluge i trazio od ljudi. A na hadise koji ukazuju na zabranu odgovaraju da moze preci u stanje kad je mekruh ili haram traziti, ili da se to odnosi samo na odredjene ashabe kojima je P to izricito saopstio. (Dio teksta hadisa u kojem ashab kaze: "I samo je meni sapnuo",nemam izvor)

2. Haram osnova, izuzetak u slucaju nuzde i velike potrebe. Dokaz hadisi:

- "Ko ne trazi od Allaha, On se rasrdi na njeg" razilazenje oko vjerod. Ibn Kesir, Sujuti, Albani ocjenjuju vjerodostojnim, neki savr. uc. slabim. H ulazuje da sve treba traziti od Allaha, cak i detaljne/sitnije stvari.

- P trazio od nekih ashaba da ne traze od ljudi nista, pa se prenosi u Muslimu i Ebu Davudu da bi nekom od njih spao povodac sa deve, i nebi trazili ni od kog da im dohvati.

3. Zabrana se odnosi na trazenje imetka. Delil: H u kojem je spomenuta prijetnja na Sudnjem danu onome ko bespravno trazi imetak. Sejh smatra da se misljenje Ibn Tejmije najvjerovatnije odnosi na ovo.

4. Mekruh, bolje ne traziti bilo koju stvar.

Rezime: Allah voli da mnogo trazimo od Njega, za razliku od ljudi koji to preziru. Pozeljno ne traziti bilo sta, jedan od razloga je sto se na taj nacin vise ostvaruje tevekul.

Sejh navodi i primjere iz iskustva u kojima postoji vid zloupotrebe trazenja "u ime Allaha, bratstva, dzemata, islama"..

E) "ve izesteant, festein billah"- poenta da rob shvati da je bespomocan i nejak, i da bez Allahove dozvole/podrske ne moze nista. Covjek treba da stvori naviku da trazi od Allaha prije nego trazi od ljudi, ko cini suprotno Allah ga prepusti tome. U ovom kontekstu spomenut i zikr "la havle..." jedna od najuzvisenijih dova, spomenuto da je vjerodpstojan H u kojem se podstice na izgovaranje 100 x


*Kader i Sabur*

F) "Rufiatil aklam ve dzefeti suhuf"- Kader

"Allah zapisao odredbe svim stvorenjim 50k god prije stvaranja nebesa i zemlje"(Mutefekun alejhi)

"Dzabir: Zasto radimo ako je sve odredjeno? P: Radite, svakome je olaksano ono za sto je stvoren." (Muslim)

Subha kaderija, muatezila?, dzebrija po ovom pitanju. Odg: "znas sta ti je naredjeno, a ne znas sta ti je odredjeno"

Primjer Omera ra i covjeka koji je ukrao pa se pravdao kaderom, Omer mu nije negirao kader, ali je po kaderu ostao i bez ruke.

Poduzimanje sebeba je od ispravnog razumjevanja kadera.

G) "Da se sva stvorenja skupe da ti koriste/naude.." poenta ispoljavanje straha, nade, ljubavi, skrusenosti Allahu.

H) Ma ahta-ak lem jekun li jusibek, ve ma esabek lem jekun li juhtiek

"Znaj da je sabur na onome sto ne volis veliki hajr" (Kuran)

Spomenut primjer zene na kaburu- Sbr pri prvom udarcu.

J) "ene nasre mea sabr" -

Sbr: kontrola nefsa

*Mesela odnosa vjernika spram musibeta*

1. Sbr- vadzib

2. Sbr + Zadovoljstvo takvom odredbom- najveci stepen.

Omer ra " svejedno mi je sta ce me zadesiti, musibet ili dobro"

P dovio da mu Allah da zadovoljstvo nakon odredbe (Nesai i ibn Madze)

P volio optimizam i to je od upute vjere.

Autor: zadovoljstvo odredbom dovodi so toga da covjek bude zadovoljan, sretan i radostan, a suprotno ljutnju, sumnjicavost i takav je u osnovi zalostan.

K) "ve ene-l-feredze mea-l- kerb, ve ene mea-l-usri jusra"

Qasasul enbija (Nuh, Ibrahim, Musa, sira P)

Poenta: da osoba ne kloni duhom u teskim situacijama, nego da se vrati Allahu i da se na Njega osloni. (Talaq)

Autor: "kada roba zadesi musibet on se vrati Allahu i dugo dovi, prodje vremena a nema promjena, i moze nastati problem. U tom slucaju treba da se vrati na sebe i da izvrsi preispitivanje, i u tome je veliki hajr, ako tako ucini."


Report Page